TRAŽI

Istorija sveta u 6 pića Tom Stendidž
Prevela s engleskog Milana Todoreskov
Godina izdanja: 2007
Broj Strana: 214

Cena: 572,40 din

Kako se istorija menjala, tako je svako vreme, mesto i svaka kultura imala svoje omiljeno piće; od prvih naseobina iz kamenog doba do velikih dvorana za gozbe u staroj Grčkoj, ili čuvenih kafeterija iz vremena prosvetiteljstva. U nekim slučajevima ta su pića imala i neočekivan uticaj na tok istorije. Baš kao što arheolozi istoriju dele na različite periode (kameno, bronzano, gvozdeno doba...), tako je moguće podeliti istoriju sveta na periode u kojima su dominirala različita pića. Šest veoma različitih pića – pivo, vino, žestoka alkoholna pića, kafa, čaj i koka-kola – obeležila su tok svetskih zbivanja. Tri od ovih šest pomenutih pića sadrže alkohol, a tri kofein, ali ono što im je zajedničko jeste da je svako od njih definisalo ključne epohe u istoriji čovečanstva, od antike do danas.

Pivo je imalo izuzetnu važnost u prvim civilizacijama Mesopotamije i Egipta i korišćeno je, pored ostalog, za plaćanje nadnica. Zlatno doba antičke Grčke bilo je doba vina, osnovnog sredstva trgovine u velikim prekomorskim trgovačkim pohodima, preko kojih su se grčke ideje i kultura širile na sve strane sveta. Žestoka pića, kao što su brendi, rum i viski okrepljivala su moreplovce na dugim putovanjima u doba velikih istraživanja i služila kao sredstvo plaćanja u trgovini robljem. Iako kafa potiče iz arapskog sveta, ona je podsticala revolucionarnu misao u Evropi u doba prosvetiteljstva, kada su kafeterije postale centri duhovnog razvoja. I stotinama godina pošto su Kinezi počeli da piju čaj, on je postao toliko popularan u Britaniji da je određivao smer (pravac) britanske spoljne politike na vrhuncu Britanskog carstva. Veštački gazirana pića prvi put su se pojavila u Evropi pred kraj XVIII veka, ali su postala fenomen u XX veku sa koka-kolom, najpoznatijim i najprodavanijim proizvodom na svetu, koji i danas predstavlja pravi simbol napredovanja prema jedinstvenom svetskom tržištu

Šest pića o kojima je reč u ovoj knjizi, ukazuje na složenost međusobnog uticaja različitih civilizacija i na povezanost svetskih kultura. Posle čitanja ove nesvakidašnje i podsticajne knjige, može vam se desiti da ubuduće na sasvim nov način ispijate svoje omiljeno piće.

Tom Stendidž je urednik poslovnih vesti u Ekonomistu i autor Istorije sveta u 6 pića (bestselera Njujork tajmsa), kao i knjiga Turčin (The Turk), Dosije Neptun (The Neptune File) i Viktorijanski internet (The Victorian Internet), koju je Vol strit džernal opisao kao "kultni klasik tačka-kom". Na Viktorijanskom internetu zasnovan je dokumentarni film Kako su Viktorijanci umrežili svet (How the Victorians Wired the World). Piše o nauci i tehnologiji za brojne časopise i novine, među kojima su Vajerd, Gardijan, Dejli telegraf i Njujork tajms. Stendidž je diplomirao inženjerstvo i informatiku na Oksfordskom univerzitetu, i najnemuzikalniji je član svoje porodice. Živi u Londonu, u Engleskoj, sa suprugom, kćerkom i sinom.

Ostale knjige autora

Ostale knjige iz edicije

Preporučujemo
Isusalim Mija Koto

Progonjen avetima sopstvene prošlosti, otac odvodi svoja dva sina i jednog vernog slugu na napušteno imanje nekadašnjeg rezervata, s namerom da tamo zasnuje novo čovečanstvo, ali ne da obnovi i nastavi ljudski rod nego da na ničijoj zemlji zaustavi vreme, zabrani sećanja, snove i uspomene. Ipak, njegov mlađi sin Muanito, koji je ujedno i narator ove pripovesti, uprkos očevoj zabrani, krišom uči da čita i piše da bi otkrio kako je pisanje, pored snova, najčvršća spona između prošlosti i budućnosti, između zaborava i nade...

Više o knjizi
Četvrta po redu "Pop-up knjižara" u Kulturnom centru Beograda

Poštovani čitaoci, obaveštavamo vas da će četvrta po redu "Pop-up knjižara" biti otvorena od nedelje 2. do ponedeljka 17. juna u Kulturnom centru Beograda, svakog dana u radnom vremenu od 09:00 do 21:00 i nedeljom od 10:00 do 21:00.

Dalje
Najčitanije

Omiljena igra Lenard Koen @Notni spisi

Ljubavnici moje majke Kristofer Houp @Svet proze

Zimski dnevnik Pol Oster @Intimna istorija

Alahove kćeri Nedim Gursel @Svet proze

Nula Deni Geđ @Svet proze