TRAŽI

De profundis Viktor Jerofejev
Prevodilac Draginja Ramadanski
Godina izdanja: 2007.
Broj Strana: 111

Cena: 442,80 din

Pripovesti

Viktor Jerofejev, nesumnjivo jedan od najvažnijih ruskih savremenih autora, piše o ženama i muškarcima, opsesijama, pohoti i melanholiji, čudnim odnosima među Rusima – i naravno, o svojoj ljubavi prema debelom, mesnatom, čvrstom, razbarušenom stvoru znanom kao Moskva. Piše Viktor Jerofejev i o ludoj svakodnevici Putinovog postkomunizma, bogatoj, odnosno kao crkveni miš siromašnoj Rusiji. Ali takođe o Tibetu, literaturi i Velikom patriotskom ratu. To, i još mnogo toga u ovoj elegantnoj knjizi sa malo stranica još jednom pokazuju njegovu stilsku briljantnost i njegove donekle neortodoksne poglede. Prikazi koje on nenametljivo plete u svojoj prozi očaravajuće su duhoviti, originalni i precizni. Viktor Jerofejev je veliki hirurg ruske duše, a njegovo pero oštro kao skalpel.

Ovim, hronološki razuđenim izborom iz pripovedne proze Viktora Jerofejeva čitalac dobija priliku da prosledi i njene konstante i njene varijable.

U veštom spoju fantastike i realnosti, Pisac ne krije svoje interventno prisustvo. Štaviše, na najosetljivijim mestima fabule, on teleportuje čitaoca u mozak pripovedača i skoro cinično demonstrira tehnologiju krojenja priče. To iznenadno prisustvo dovodi čitaoca u poziciju da probija nosem teatarske kulise …

Ali umesto snovidnih predela – njega čeka ogoljena provokacija košmara…

Reklo bi se da Pisac današnjice živi od frustracijâ svojih junaka. Pročitajte zadnje rečenice ovih priča: (svaki) junak je (zamalo) umro!

Draginja Ramadanski

Ruski pisac i kritičar Viktor Vladimirovič Jerofejev, rođen 1947. godine, od svojih kreativnih početaka spada u suštinski povlašćene ruske stvaraoce, u one koji su kompetentni da porede pariske kestenove s ruskim brezama. Detinjstvo u Francuskoj, uz oca diplomatu, u miljeu ondašnje elitističke društvene nomenklature, svakako je moglo uticati na profilisanje njegovog opusa. Ali je u tom smislu, bez sumnje, bila presudnija razobručena i nepokorna priroda njegovog dara i kontakt s najvećim vrednostima rodne ruske kulture.

Pristupom dalekim od svakog akademizma, 1975. godine brani doktorsku disertaciju Dostojevski i francuski egzistencijalizam (objavljenu 1991. u Americi). Urednik je i učesnik čuvenog samizdatskog almanaha Metropolis (1979). Njegov izlazak iz „književnog podzemlja“ obeležen je publikovanjem pripovetke „Papagajčić“ u časopisu Aganjok 1988. godine. Pravu popularnost stiče nakon umetničkih proza Anino telo, Kraj ruske avangarde (1989), Život sa idiotom (1991), romana Ruska lepotica (1996) kao i zbirke eseja U lavirintu prokletih pitanja (1996).

Autor je dve prozne antologije: Ruski cvetovi zla (ispravljeno izdanje, 1999) i Vreme setveno, vreme žetveno (2001).

Pomenimo i kapitalno delo Izabrano, ili Džepna apokalipsa (1993), romane Strašni sud (1994) Pet reka života (1998), Enciklopedija ruske duše (1999), Dobri Staljin (2004), kao i zbirke pripovedaka Muškarci (1997) i Bog X: priče o ljubavi (2001).

Geopoetika je do sada objavila prevode Enciklopedije ruske duše, Pet reka života i Dobri Staljin.

Ostale knjige autora

Ostale knjige iz edicije

Preporučujemo
Isusalim Mija Koto

Progonjen avetima sopstvene prošlosti, otac odvodi svoja dva sina i jednog vernog slugu na napušteno imanje nekadašnjeg rezervata, s namerom da tamo zasnuje novo čovečanstvo, ali ne da obnovi i nastavi ljudski rod nego da na ničijoj zemlji zaustavi vreme, zabrani sećanja, snove i uspomene. Ipak, njegov mlađi sin Muanito, koji je ujedno i narator ove pripovesti, uprkos očevoj zabrani, krišom uči da čita i piše da bi otkrio kako je pisanje, pored snova, najčvršća spona između prošlosti i budućnosti, između zaborava i nade...

Više o knjizi
Četvrta po redu "Pop-up knjižara" u Kulturnom centru Beograda

Poštovani čitaoci, obaveštavamo vas da će četvrta po redu "Pop-up knjižara" biti otvorena od nedelje 2. do ponedeljka 17. juna u Kulturnom centru Beograda, svakog dana u radnom vremenu od 09:00 do 21:00 i nedeljom od 10:00 do 21:00.

Dalje
Najčitanije

Omiljena igra Lenard Koen @Notni spisi

Ljubavnici moje majke Kristofer Houp @Svet proze

Zimski dnevnik Pol Oster @Intimna istorija

Alahove kćeri Nedim Gursel @Svet proze

Nula Deni Geđ @Svet proze