De profundis Viktor Jerofejev
Prevodilac Draginja Ramadanski
Godina izdanja: 2007.
Broj Strana: 111

Cena: 442,80 din

Pripovesti

Viktor Jerofejev, nesumnjivo jedan od najvažnijih ruskih savremenih autora, piše o ženama i muškarcima, opsesijama, pohoti i melanholiji, čudnim odnosima među Rusima – i naravno, o svojoj ljubavi prema debelom, mesnatom, čvrstom, razbarušenom stvoru znanom kao Moskva. Piše Viktor Jerofejev i o ludoj svakodnevici Putinovog postkomunizma, bogatoj, odnosno kao crkveni miš siromašnoj Rusiji. Ali takođe o Tibetu, literaturi i Velikom patriotskom ratu. To, i još mnogo toga u ovoj elegantnoj knjizi sa malo stranica još jednom pokazuju njegovu stilsku briljantnost i njegove donekle neortodoksne poglede. Prikazi koje on nenametljivo plete u svojoj prozi očaravajuće su duhoviti, originalni i precizni. Viktor Jerofejev je veliki hirurg ruske duše, a njegovo pero oštro kao skalpel.

Ovim, hronološki razuđenim izborom iz pripovedne proze Viktora Jerofejeva čitalac dobija priliku da prosledi i njene konstante i njene varijable.

U veštom spoju fantastike i realnosti, Pisac ne krije svoje interventno prisustvo. Štaviše, na najosetljivijim mestima fabule, on teleportuje čitaoca u mozak pripovedača i skoro cinično demonstrira tehnologiju krojenja priče. To iznenadno prisustvo dovodi čitaoca u poziciju da probija nosem teatarske kulise …

Ali umesto snovidnih predela – njega čeka ogoljena provokacija košmara…

Reklo bi se da Pisac današnjice živi od frustracijâ svojih junaka. Pročitajte zadnje rečenice ovih priča: (svaki) junak je (zamalo) umro!

Draginja Ramadanski

Ruski pisac i kritičar Viktor Vladimirovič Jerofejev, rođen 1947. godine, od svojih kreativnih početaka spada u suštinski povlašćene ruske stvaraoce, u one koji su kompetentni da porede pariske kestenove s ruskim brezama. Detinjstvo u Francuskoj, uz oca diplomatu, u miljeu ondašnje elitističke društvene nomenklature, svakako je moglo uticati na profilisanje njegovog opusa. Ali je u tom smislu, bez sumnje, bila presudnija razobručena i nepokorna priroda njegovog dara i kontakt s najvećim vrednostima rodne ruske kulture.

Pristupom dalekim od svakog akademizma, 1975. godine brani doktorsku disertaciju Dostojevski i francuski egzistencijalizam (objavljenu 1991. u Americi). Urednik je i učesnik čuvenog samizdatskog almanaha Metropolis (1979). Njegov izlazak iz „književnog podzemlja“ obeležen je publikovanjem pripovetke „Papagajčić“ u časopisu Aganjok 1988. godine. Pravu popularnost stiče nakon umetničkih proza Anino telo, Kraj ruske avangarde (1989), Život sa idiotom (1991), romana Ruska lepotica (1996) kao i zbirke eseja U lavirintu prokletih pitanja (1996).

Autor je dve prozne antologije: Ruski cvetovi zla (ispravljeno izdanje, 1999) i Vreme setveno, vreme žetveno (2001).

Pomenimo i kapitalno delo Izabrano, ili Džepna apokalipsa (1993), romane Strašni sud (1994) Pet reka života (1998), Enciklopedija ruske duše (1999), Dobri Staljin (2004), kao i zbirke pripovedaka Muškarci (1997) i Bog X: priče o ljubavi (2001).

Geopoetika je do sada objavila prevode Enciklopedije ruske duše, Pet reka života i Dobri Staljin.

Ostale knjige autora

Ostale knjige iz edicije

Preporučujemo
Ružin dom/Krisuvik Hubert Klimko-Dobžanjecki

Ove dve novele pružaju nam putovanje u središte Islanda kakvog ne poznajemo i ne očekujemo. Ružin dom je potresna pripovest o starosti i umiranju u jednoj od najbogatijih zemalja sveta, gde je Island prikazan kao sažeta slika Zapada. Sa druge strane knjige i priče, Krisuvik nam nudi jednostavnu i plemenitu severnjačku baladu o izgradnji doma, osnivanju porodice i sudbini, pružajući nam tako suptilan uvid u način života u ovoj neobičnoj zemlji i priču o jednostavnom životu koji postaje herojstvo u propasti.

 

 

Više o knjizi
Srpska proza u prevodu na američkom sajtu

Ovih dana je američki izdavač Open Letter na naslovnoj strani svog sajta objavio opširnu informaciju o našoj ediciji Srpska proza u prevodu. Komentar direktora Čada V. Posta, kao i tekstovi o svakoj od knjiga uz fotografije naslovnih strana rezultat su početka saradnje između ove dve kuće. Američki izdavač, koji se bavi isključivo prevedenom književnošću, svojim gestom je zapravo ponudio na uvid američkom, ali i svetskom tržištu srpske pisce i njihova dela. Tako su romani Basare, Valjarevića, Bajca, kao i Vide Ognjenović i Mirjane Novaković krenule i na ovaj način na put ka anglosaksonskim izdavačima. Među jednodušnim reakcijama oduševljenja na ovu ponudu profesionalaca iz drugih zemalja, pa čak i sa drugih kontinenata, nalaze se i izdavači i književni kritičari iz Velike Britanije i Australije.

Dalje
Najčitanije

Mirni dani u Miksing Partu Erlend Lu @Svet proze

Okorela zemlja čuda i Kraj sveta Haruki Murakami @Svet proze

Lutalaštvo Rebeka Solnit @Ekopoetika

Naivan. Super. Erlend Lu @Svet proze

Izabrani radovi T. V. Spiveta Rejf Larsen @Svet proze