Dan opričnika Vladimir Sorokin
Prevela s ruskog: Draginja Ramadanski
Godina izdanja: 2008.
Broj Strana: 177

Cena: 594,00 din

Poslednji objavljeni roman proslavljenog ruskog pisca Vladimira Sorokina Dan opričnika dobio je naslov po negdašnjoj gardi, sada bismo rekli, tajnoj policiji iz šesnaestog veka koja je služila pod rukom Ivana Groznog.

Kako polu-legenda kaže bili su obučeni kao monasi, jahali crne konje i nosili metlu i pseću glavu na sedlima „kako bi očistili i oglodali zemlju od izdajnika.” Sorokinovi opričnici iz dvadesetprvog veka voze se u crnim mercedesima i koriste računare, ali se ponašaju kao feudalni gospodari.

Radnja romana je smeštena u zemlju velikog brata, u 2028. godinu, gde se sve vrti oko nafte, gasa i nepokolebljive lojalnosti tiraninu. To je satira o današnjoj Rusiji u kojoj većina političara i birokrata ima delimičnu prošlost vezanu za tajne službe.

Po običaju oštar u kritici sopstvenog društva, Sorokin ovako objašnjava stav o vlasti: „Rusija ima patološku naklonost ka vladanju zato što većina naših vladara veruje da vlast postoji samo ako je apsolutna. Pogledajte samo primere Ivana Groznog i Staljina.”

No, naravno da ova zanimljiva i svevremenska priča ne bi imala efekta da nije ispisana vrhunskim književnim stilom: Sorokin kao da je ovde hteo da testira ruski jezik i da vidi koliko (jezik) može da izdrži.

Dan opričnika je smešna knjiga o strašnim stvarima.

Vladimir Georgijevič Sorokin, ruski romansijer, pripovedač, dramaturg i scenarista, rođen je 7. avgusta 1955. godine u gradiću Bikovo nadomak Moskve. Odloživši inženjersku diplomu, bavi se grafikom, slikarstvom, konceptualnom umetnošću (ilustrovao je više od pedeset knjiga), pod uticajem ruskog andergraunda 80-ih. Književni debi Sorokina (poezija) vezuje se za 1972. godinu, posle čega, mada intenzivno piše, čitavu deceniju skoro ništa ne objavljuje. Godine 1985. u pariskom časopisu „A-Ja" objavljuje izbor od šest priča i (u izdanju čuvene kuće „Sintaksis" Andreja Sinjavskog) roman Red. Tek marta 1992. godine ovaj roman objavljuje i ruski časopis „Umetnost filma".

Autor je sledećih romana: Red (1985), Norma (1994), Roman (1994), Trideseta Marinina ljubav (1995), Srca četvorice (1994), Plavo salo (1999), Pir (2000), Led (2002), Broov put (2004), 23.000 (2005), Dan opričnika (2006), Šećerni Kremlj (2008). Napisao je sledeće drame: Zemunica (1985), Ruska baka (1988), Poverenje (1989), Dismorfomanija (1990), Jubilej (1993), Hochzeitreise (1995), Šči (1996), Dostoevsky-Trip (1997), Peljmeni (1997), Srećna Nova (1998).

Potpisuje veoma zapažene i nagrađivane filmske scenarije: Bezumni Fric (1994), Moskva (2001), Konejka (2001), „4" (2004).

Sa Olegom Kulikom objavljuje fotoalbum „U dubini Rusije". Laureat je nagrada „Narodni Buker" i „Andrej Beli" - „za posebne zasluge u ruskoj književnosti" (2001). Godine 2005. uručena mu je nagrada „Liberti". Dela su mu prevođena na engleski, francuski, nemački, italijanski, holandski, finski, švedski, poljski, japanski, srpski, korejski i dr. jezike.

Ostale knjige autora

Ostale knjige iz edicije

Preporučujemo
Ružin dom/Krisuvik Hubert Klimko-Dobžanjecki

Ove dve novele pružaju nam putovanje u središte Islanda kakvog ne poznajemo i ne očekujemo. Ružin dom je potresna pripovest o starosti i umiranju u jednoj od najbogatijih zemalja sveta, gde je Island prikazan kao sažeta slika Zapada. Sa druge strane knjige i priče, Krisuvik nam nudi jednostavnu i plemenitu severnjačku baladu o izgradnji doma, osnivanju porodice i sudbini, pružajući nam tako suptilan uvid u način života u ovoj neobičnoj zemlji i priču o jednostavnom životu koji postaje herojstvo u propasti.

 

 

Više o knjizi
Srpska proza u prevodu na američkom sajtu

Ovih dana je američki izdavač Open Letter na naslovnoj strani svog sajta objavio opširnu informaciju o našoj ediciji Srpska proza u prevodu. Komentar direktora Čada V. Posta, kao i tekstovi o svakoj od knjiga uz fotografije naslovnih strana rezultat su početka saradnje između ove dve kuće. Američki izdavač, koji se bavi isključivo prevedenom književnošću, svojim gestom je zapravo ponudio na uvid američkom, ali i svetskom tržištu srpske pisce i njihova dela. Tako su romani Basare, Valjarevića, Bajca, kao i Vide Ognjenović i Mirjane Novaković krenule i na ovaj način na put ka anglosaksonskim izdavačima. Među jednodušnim reakcijama oduševljenja na ovu ponudu profesionalaca iz drugih zemalja, pa čak i sa drugih kontinenata, nalaze se i izdavači i književni kritičari iz Velike Britanije i Australije.

Dalje
Najčitanije

Mirni dani u Miksing Partu Erlend Lu @Svet proze

Okorela zemlja čuda i Kraj sveta Haruki Murakami @Svet proze

Lutalaštvo Rebeka Solnit @Ekopoetika

Naivan. Super. Erlend Lu @Svet proze

Izabrani radovi T. V. Spiveta Rejf Larsen @Svet proze